Home / ZANIMLJIVOSTI / PRIJE POLA STOLJEĆA PRVI JUGOSLOVENI SU POSTALI GASTARBAJTERI: Mislili da dolaze na godinu dana, sada su njemački penzioneri (VIDEO)
berlin car wall

PRIJE POLA STOLJEĆA PRVI JUGOSLOVENI SU POSTALI GASTARBAJTERI: Mislili da dolaze na godinu dana, sada su njemački penzioneri (VIDEO)

Avion je sa grupom jugoslovenskih radnika sletio prvo u Istočni Berlin, a zatim su autobusom odvezeni u privremene domove preko granice, u Zapadni Berlin. Tamo ih je čekalo još više ratnih rana.

“Vidjela sam tragove rata i na licima mnogih usamljenih žena koje su šetale same s psima. Vidjela sam ih i na ljudima kojima su falile ruke ili noge, mnogim muškarcima koji su u invalidskim kolicima gurani kroz grad i pri tom sam se pitala: Gdje su oni proveli rat?”, kaže ova 69-godišnjakinja za DW.

I u suterenu doma u kojem je bila smještena sa oko 1.200 drugih Jugoslovenki su stanovali protjerani Njemci iz Istočne Pruske i Šlezije. ” Za mene je to bio susret s prošlošću koju su doživjeli moji roditelji”, priča ona.

No, o prošlosti ona u tom trenutku više nije htjela da previše razmišlja jer je u Njemačku došla zbog budućnosti. Naime, kako bi zaradila koju marku za fakultet koji je htjela da upiše.

“Na godinu dana sam došla, ali ta godina jednostavno ne prolazi”, šali se ova bivša gastarbajterka, koja upravo sprovodi “penzionerski raspust” u trošnoj kućici na hrvatskom ostrvu Šipanu.

Renoviranje te kućice koja se nalazi na sred ostrva je za nju u neku ruku osjećaj “povratka korijenima”. Rođena je kao Bosiljka Grgurević u Splitu, kao dijete je živjela u jednom selu Dalmatinske zagore i u Kaštelima, a nakon mature se odlučila, kao i mnogi njeni sunarodnici, da svoju sreću okuša kao gastarbajterka u Njemačkoj.

Isprva je radila u jednoj fabrici, ali je već nakon pola godine postala prevodilac u jednom domu za žene. Sve do tog trenutka se njena gastarbajterska priča ne razlikuje puno od priča mnogih drugih iz bivše Jugoslavije.

No, Bosiljka Šedlih je krenula drugim putem. Pola plate je ulagala u kurseve njemačkog, dobila zatim bolje poslove i upisala fakultet u Berlinu.”Život me je uzeo pod svoje i uopšte nisam razmišljala o povratku”, priča ona.

Većina Jugoslovena u Njemačkoj je, međutim, ostala u nekoj vrsti “gastarbajterskog modusa”, jer su se i sami smatrali samo gostujućom radnom snagom, kaže socijaldemokratski poslanik u njemačkom parlamentu Josip Juratović.

“Ta prva generacija gastarbajtera je mislila da radi nekoliko godina, da uštedi nešto novca i zatim se vrati”, navodi on. Juratović je i sam bio gastarbajter. Njegova majka Katarina je takođe bila među gastarbajterkama koje su 1968. došle na privremeni rad u Njemačku. Ona je vrbovana za rad u jednoj fabrici konzervi, a sin je odrastao u domovini kod bake i dede, što je bila sudbina koju su dijelile mnoge porodice tih godina.

Nakon završene osnovne škole, otišao je kod majke u Njemačku i u blizini Hajlbrona izučio za automehaničara. Nakon toga je više od 20 godina radio kao radnik na traci, prije nego što je započeo političku karijeru u Berlinu.

” Došao sam kao gastarbajter, postao zatim migrant, a danas sam Njemac s migracionom pozadinom”,  priča Juratović.

Ta rečenica je, međutim, indikativna i za mnoge druge iz bivše Jugoslavije kojih u Nemačkoj ima više od 1,5 miliona, a koji se često nazivaju grupnim imenom “Jugosi”. Tim gastarbajterima je osamdesetih postalo jasno da povratka u domovinu nema, kaže Juratović, i zbog njihove dece koja su u međuvremenu pohađala školu, odlično govorila njemački i sve više se udaljavala od društva iz kojeg dolaze njihovi roditelji, a koja su poznavala samo iz vremena ljetnih raspusta.

“To je bila prva spoznaja da se neće vratiti. Druga je, nažalost, za ljude iz bivše Jugoslavije bila rat na tim područjima, kad je mnogima postalo jasno da zaista nema povratka”, priča Juratović za DW.

Tako su se ti ljudi našli pred velikim izazovom: integracijom. Njemačko društvo je, međutim, smatralo da je ta marljiva migrantska grupa integrisana, da su se već sami integrisali. Razlog je što se kulturološki ljudi s tog područja ne razlikuju puno od Njemaca, a i izgledom su “nevidljivi” u njemačkom društvu i ne upadaju u oko, napominje Juratović.

” Kod nekih se uopšte ne vidi razlika jesu li Njemci ili ljudi s migranstskom bekgraundom pozadinom, to se primijeti eventualno pri spominjanju imena”,  objašnjava on.

Bosiljka Šedlih taj stav u njemačkom društvu naziva “prividnom integracijom”, jer su se ti ljudi uglavnom družili unutar svoje zajednice i nisu imali previše kontakta s Njemcima.

Postojali su jugoslovenski klubovi, a i crkva je okupljala Hrvate u okviru hrvatskih katoličkih misija. Za starije, dakle prvu generaciju gastarbajtera, u već poznim godinama je tada bilo već teško da uče jezik.

Ali njihova djeca, kao i treća generacija, se često i s pravom danas u Njemačkoj smatraju dobro integrisanim. Razlozi za to dijelom leže u radničkom moralu gastarbajtera iz bivše Jugoslavije, primjećuje Šedlih.

“Većini Jugoslovena je od samog početka bilo izuzetno važno da njihova djeca budu najbolji ili odlični učenici, kao što su i oni bili najbolji radnici. To je dovelo do toga da je mlada generacija izučila dobre zanate, a mnogi od njih su i fakultetski obrazovani. Osim toga, oni su ti koji svjesno žele da žive u Njemačkoj”, priča ona.

Mnogi od njih se čak uključuju u politiku, napominje Šedlih. “Oni su, doduše, i dalje preko svojih porodica tradicionalno vezani za domovinske grupe, ali su i umreženi u njemačkoj zajednici”- objašnjava.

A tu je još i pitanje o tome šta je za prvu, drugu i treću generaciju “Jugosa” domovina? Bosiljka Šedlih na to pitanje daje jednostavan odgovor: njena “zavičajna domovina” i njemačka domovina su u stvari jedna domovina. “Ja sam ovdje na Šipanu upravo isto tako kod kuće, kao što sam i u berlinskoj četvrti Fronau. To jednostavno ne mogu da razdvojim”,  zaključuje ona.

739 total views, 1 views today

Please follow and like us:

O urednik

Također pogledajte

Clanice Evropske Unije

NJEMAČKA NIJE JEDINA OBEĆANA ZEMLJA! Evo u koje države EU-a se ljudi otimaju za POSAO!

Vjerovali ili ne, ljudi sve češće odlaze da rade u Slovačku, Češku,Sloveniju itd. Zvanični podaci …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *