Popularni oglasi
Home / NJEMAČKI JEZIK / Ovo su razlike između njemačkog jezika u Austriji, Švicarskoj i Njemačkoj
zastava austrije, njemacke i svicarske

Ovo su razlike između njemačkog jezika u Austriji, Švicarskoj i Njemačkoj

Njemački jezik je maternji jezik skoro 100 miliona ljudi, koristi se kao službeni jezik u šest evropskih država i jedan je od zvaničnih jezika Evropske unije. Njemački je pluricentričan jezik sa tri glavna centra u kojima se koristi: Njemačka, Austrija i Švicarska. Na osnovu ova tri glavna centra razlikujemo tri ravnopravna varijeteta njemačkog jezika: njemački, austrijski i švicarski varijetet.

Austrijski njemački (österreichisches Deutsch)
Austrijski njemački je varijetet književnog njemačkog jezika (Hochdeutsch). On se razlikuje od književnog jezika u gramatici, izrazima, izgovoru, vokabularu i pravopisu. Pored standardnog austrijskog dijalekta, u svakodnevnom govoru u različitim dijelovima Austrije se često koriste bavarski i alemanski dijalekti. Na austrijski varijetet su kroz historiju uticali i srednjoevropski jezici (češki, slovački, mađarski, slovenački, italijanski), koji su se govorili u nekadašnjoj Habzburškoj monarhiji. Riječi u vezi sa kuhinjom i namirnicama se najčešće navode kao razlika između austrijskog i njemačkog dijalekta:

Eierspeis(e) – Rührei (kajgana)

Erdapfel – Kartoffel (krompir)

Faschiertes – Hackfleisch (mljeveno meso)

Fisolen – grüne Bohnen (boranija)

Kukuruz – Mais (kukuruz)

Marille – Aprikose (kajsija)

Obers, Rahm – Sahne (šlag)

Paradeiser – Tomate (paradajz)

Semmel – Brötchen (zemička)

Upotreba pomoćnog glagola „sein“ je takođe jedna od važnih razlika u austrijskom varijetetu. Pored glagola kretanja koji se grade sa „sein“, glagoli mirovanja sitzen (sedeti), liegen (ležati), stehen (stajati) će se u perfektu takođe upotrebiti sa „sein“ umjesto sa pomoćnim glagolom „haben“, kao što je uobičajeno u književnom njemačkom.

Ich bin gesessen – Ich habe gesessen. (Sjedio sam)

Ich bin gestanden – Ich habe gestanden. (Stajao sam)

Ich bin gelegen – Ich habe gelegen. (Ležao sam)

Ne samo da Austrijanci koriste drugačije riječi, već im je i izgovor drugačiji. Nastavak –ig će se tako izgovarati kao –ik/-ig, za razliku od njemačkog –ih, dok će se ch- izgovarati kao k (umjesto njemačkog h), na primjer China (Kina), Chirurg (Kirurg). Mnoge riječi neće imati isti član kao u književnom njemačkom:

das Keks – der Keks (keks)

das Service – der Service (servis)

das E-Mail – die E-Mail (mejl)

das Cola – die Cola (kola)

Godine 1951. je prvi put izdat „Austrijski rječnik“ (Das österreichische Wörterbuch) sa oko 20.000 riječi karakterističnih za austrijski varijetet.

Švicarski njemački (Schweizerdeutsch)
Švicarska ima četiri zvanična jezika, to su: njemački, francuski, italijanski i retoromanski. Skoro dvije trećine stanovništva priča švicarskim dijalektom. Švicarski njemački se razlikuje od književnog njemačkog jezika i sastoji se iz raznih dijalekata, koji su podeljeni po regijama u kojima se koriste, na primjer bernski njemački, ciriški njemački, bazelski njemački i tako dalje. Specifičnost švicarskog dijalekta leži u tome što se on ne koristi u pisanju, već samo u govoru. Kada je u pitanju pisani jezik, Švicarci koriste njemački književni jezik (Schweizer Hochdeutsch), stoga ne postoji mnogo književnih tekstova na švicarkom dijalektu.

Švicarski dijalekat se razlikuje od književnog njemačkog po izgovoru, gramatičkim strukturama i riječima. Što se tiče pisanog jezika, najveća razlika u odnosu na književni njemački je pisanje „ss“ umesto „ß“. U švicarskom dijalektu se mogu primijetiti uticaji susjednih jezika, najčešće su to riječi preuzete iz francuskog jezika, kao što su na primjer:

Trottoir – Gehsteig (trotoar)

Perron – Bahnsteig (peron)

Billet – Fahrkarte, Eintrittskarte (karta)

Glace – Eiscreme (sladoled)

äxgüsi ili exgüsee (excusez) – Entschuldigung! (izvinite)

merci – danke (hvala)

Švicarski dijalekat se koristi u svakodnevnom govoru, porukama, privatnim pismima i mejlovima, na televiziji, u dječijim emisijama, kao i emisijama zabavnog karaktera, serijama i muzičkom programu, dok se književni jezik koristi na radiju, vijestima i u političkim emisijama. Švicarski varijetet se koristi i u Lihtenštajnu.

938 total views, 1 views today

Please follow and like us:

O urednik

Također pogledajte

student

Ovo je 5 razloga za učenje njemačkog jezika

Izvor: ucenjenemackog.rs Kada se povede pitanje o omiljenim jezicima ili jezicima koje bi pored engleskog …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *